MJERENJE JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA U ZRAKU

Šta je jonizirajuće zračenje?
Zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a zračenje koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s tvari jonizira tu tvar naziva se jonizirajućim zračenjem. Jonizirajuće zračenje je posljedica promjene stanja materije u mikrosvijetu. To su promjene u energiji ili u sastavu atoma ili atomske jezgre, pri čemu se emitiraju fotoni ili druge čestice. U međudjelovanju s tvari dolazi do izmjene energije i izmjene strukture ozračene tvari. Takve posljedice mogu biti korisne, ali i vrlo štetne. Zračenje je nevidljivo, bez okusa i mirisa. Čovjek svojim osjetilima ne može detektovati zračenje.

Svaki stanovnik Zemlje izložen je jonizirajućem zračenju, kako od prirodnih tako i od umjetnih izvora. Prirodno jonizirajuće zračenje čini zračenje iz radioaktivnih elemenata iz tla i svemira, dok se umjetni izvori ovog zračenja koriste najviše u medicini, industriji i naučno-istraživačkoj djelatnosti. Radioaktivni materijal u okoliš može doći iz nuklearnih elektrana, kao i drugih postrojenja i ustanova koje koriste radioaktivne materije. U našoj zemlji ne postoje nuklearne elektrane. Nama najbliže su NE Pakš u Mađarskoj i NE Krško u Sloveniji. Nuklearne elektrane su projektovane kako bi bile sigurne za okoliš, a postupanje sa radioaktivnim materijama regulisano je propisima i pod strogim je nadzorom nadležnih institucija. Ipak, postoji mogućnost da se desi incident čiji rezultat bi bio ispuštanje radioaktivnog materijala u okoliš. U slučaju nesreće javnost će biti obavještena putem sredstava javnog informiranja, a sami građani će dobiti upute na koji način se zaštititi.

Monitoring radioaktivnosti okoliša
Zavod za javno zdravstvo FBiH, u okviru programa monitoringa radioaktivnosti okoliša, vrši godišnje ispitivanje radioaktivnosti u uzorcima okoliša prema programu odobrenom i finansiranom iz Federalnog ministarstva zdravstva. U okviru programa ispitivanja okoliša je praćenje jonizirajućeg zračenja u zraku preko sistema za rano uzbunjivanje u slučaju radiološke nesreće, odnosno detekcije povišenog jonizirajućeg zračenja u zraku na teritoriji BiH. Sistem je instaliran 2004. godine, u okviru projekta sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), BOH002 "Monitoring radioaktivnosti okoliša".
Monitori jonizirajućeg zračenja se nalaze na 11 lokacija od kojih je 6 na teritoriji FBiH (Sarajevo, Hadžići, Mostar, Livno, Tuzla, Bihać) i pet lokacija na teritoriji RS (Novi Grad, Banja Luka, Bijeljina, Višegrad i Gacko). Serveri za nadgledanje nivoa jonizirajućeg zračenja se nalaze u Zavodu za javno zdravstvo FBiH i Institutu za zaštitu zdravlja RS.
Mjerenja se vrše automatski, kontinuirano, a rezultati mjerenja se prenose elektronski svakih pola sata do servera. Podaci se prikazuju brzinom doze u nanosivertima na sat (nSv/h) i ukupnom dnevnom dozom u nanosivertima (nSv).
Od 2006. godine vrše se i mjerenja ambijentalne gama doze koristeći termoluminiscentne dozimetre (TLD), čije očitavanje se vrši kvartalno. Rezultati mjerenja se iskazuju ukupnom dozom u nanosivertima (nSv) za dati kvartal.

Mjerenja nivoa jonizirajućeg zračenja je u okviru do sada mjerenih prosječnih vrijednosti.
Nema povišenog jonizirajućeg zračenja u zraku na teritoriji BiH.

U tabeli su prikazani nivoi ambijentalnih doza gama zračenja za period 31.03.2011. - 05.04.2011. godine za Tuzlu.
Granična vrijednost za Tuzlu iznosi 139 nSv/h.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo FBiH - Centar za zaštitu od zračenja

	31.03.2011.	01.04.2011.	02.04.2011.	03.04.2011.	04.04.2011.	05.04.2011.
Srednja izmjerena vrijednost (nSv/h)	119	120	118	119	120	120
Maksimalna izmjerena vrijednost (nSv/h)	124	125	124	127	127	128
Minimalna izmjerena vrijednost (nSv/h)	114	116	111	109	114	114

Brzina gama doze je mjera količine energije koja se predaje ljudskom tijelu putem gama zračenja. Brzina doze koja se mjeri u svakodnevnim uvjetima u najvećoj mjeri ovisi o sastavu tla i o nadmorskoj visini. Povremeno vrijednosti dodatno kratkotrajno porastu pod utjecajem "ispiranja radona". Taj se fenomen pojavljuje kada oborine potisnu radon iz atmosfere prema tlu. Bitno povišene vrijednosti brzine ambijentalne gama doze, koje se ne mogu objasniti "ispiranjem radona" ili kvarom na mjernoj opremi, mogle bi upućivati na nuklearnu ili radiološku nesreću.

Napomena: Granična vrijednost predstavlja srednju vrijednost mjerenja ambijentalnog gama zračenja za datu lokaciju, mjereno u prethodnom periodu, uvećanu za trostruku standardnu devijaciju. Granična vrijednost za Tuzlu iznosi 139 nSv/h.

Propis: Pravilnik o mjestima i vremenskim intervalima sistematskog sadržaja radionuklida u životnoj sredini, ranom otkrivanju i obavještavanju radioaktivne kontaminacije životne sredine, (Sl.l.SFRJ 84/91); (B. Ispitivanje kod sumnje na vanredni događaj, u toku vanrednog događaja i obavještavanje; čl. 31; Ako jačina apsorbovane doze gama zračenja pokazuje od 20% do 100% povišenje iznad utvrđene gornje granice za protekli period od jedne godine za datu lokaciju, ovlaštena organizacija se stavlja u stanje pripravnosti).


MJERE ZAŠTITE U SLUČAJU RADIOLOŠKOG INCIDENTA

Osnovne mjere zaštite u slučaju radiološkog incidenta ovise o stepenu samog incidenta, kao i mogućim putevima ekspozicije stanovništva. Neke od mogućih mjera zaštite koje će se provesti u tom slučaju, ovisno o intenzitetu zračenja, jesu zaklanjanje, odnosno upućivanje stanovništva da se skloni u zatvorene prostore, i jodna profilaksa, odnosno zasićenje štitne žlijezde stabilnim jodom kako bi se spriječio unos radioaktivnog joda te evakuacija stanovništva, odnosno hitno preseljenje iz ugroženog područja.

Potencijalni načini ekspozicije		Mjere zaštite
1. Eksterna ekspozicija radijaciji iz oštećenog objekta		Sklanjanje u skloništa. Evakuacija. Kontrola pristupa
2. Eksterna ekspozicija radioaktivnom oblaku		Sklanjanje u skloništa. Evakuacija. Kontrola pristupa
3. Inhalacija radioaktivnih materija		Sklanjanje u skloništa. Aplikacija stabilnog koda. Evakuacija. Kontrola pristupa
4. Kontaminacija kože i odjeće		Sklanjanje u skloništa. Aplikacija stabilnog koda. Dekontaminacija kontaminiranih osoba
5. Eksterna ekspozicija od radioaktivnih materija istaloženih na tlu (suha i vlažna depozicija)		Evakuacija Izmještanje Dekontaminacija prostora (tla i materijalnih dobara)
6. Ingestija kontaminirane hrane i vode		Kontrola radioaktivnosti hrane i vode
7. Inhalacija resuspendovanih čestica radioaktivnih materija		Izmještanje Dekontaminacija prostora (tla i materijalnih dobara)

Mjere se dijele na preventivne (educiranje stanovništva) hitne (zaklanjanje, evakuacija, jodna profilaksa, osobna dekontaminacija, kontrola hrane, kontrola vode za piće, medicinsko zbrinjavanje stanovništva i druge) i dugoročne (privremeno i trajno preseljenje stanovništva iz ugroženog područja, kontrola prekograničnog prometa ljudi i robe, različite zaštitne mjere u poljoprivredi, dekontaminacija i druge mjere zaštite okoliša).

Zaklanjanje
Ako je proglašeno zaklanjanje, odnosno zadržavanje stanovništva u zatvorenim prostorima, ti prostori mogu biti stanovi i prostorije u stambenim zgradama i obiteljskim kućama, podrumski prostori ili pak skloništa koja su posebno projektirana u tu svrhu.

Zaklanjanje u vlastitom stanu ili kući
- Zatvorite sva vrata i prozore
- Postavite vlažne ručnike na otvore i ispod vrata.
- Uključite radio kako biste imali najnovije informacije.
- Ne prozračujte i ne napuštajte prostor u kojem ste se zaštitili dok ne dobijete informaciju da je opasnost prošla.
- Ne konzumirajte vodu i mlijeko porijeklom iz ugroženog područja.
- Svježe prehrambene proizvode porijeklom iz ugroženog područja konzumirajte prema uputama nadležnih institucija.
- Ostanite u zaštićenim prostorijama dok ne dobijete upute da je sigurno napustiti ih.
- Sklonite se u prostoriju koja ima najmanje prozora i vrata.
- Isključite sve ventilacijske sustave (grijanje ili klima uređaje).
- Ako ste bili na otvorenome kad je došlo do radiološkog incidenta i smatrate da ste bili izloženi radioaktvnom materijalu, čim prije se sklonite u zatvoren prostor, svucite svu odjeću te je ostavite u plastičnu vreću koju morate dobro zatvoriti. Ako postoji mogućnost, otuširajte se toplom vodom i operite se sapunom. Kad izađete iz kontaminiranog područja, obavijestite medicinsko osoblje da ste možda bili izloženi radiološkom materijalu. Također predajte im vrećicu s kontaminiranom odjećom.
- Ostanite mirni te pozorno slušajte nove upute i informacije nadležnih službi.

Evakuacija
Među mogućim mjerama koje se poduzimaju u slučaju ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš jest i evakuacija stanovništva iz ugroženog područja. U slučaju da dobijete upute za evakuaciju, učinite to odmah te pratite upute o pravcima i putevima evakuacije.

Jodna profilaksa
Jodna profilaksa ili profilaksa štitnjače dodatna je moguća mjera za?tite sa svrhom zasićenja štitnjače stabilnim jodom, čime se sprečava taloženje radioaktivnog joda. Zaštita, ako je proglašena, provodi se jednostavno, i to konzumiranjem propisane količine tableta stabilnog joda.


Malo je vjerovatno da stepen rizika u slučaju incidenata u nuklearnim elektranama udaljenim više od 1000 km može biti tako visok da zahtijeva posebne mjere zaštite poput evakuacije ili zaklanjanja u skloništa, odnosno zatvorene prostore.
No, s druge strane, značajna je procjena eventualne kontaminacije lokalnih izvora hrane i vode, i posebno hrane iz područja za koje je potvrđena kontaminacija ili se sumnja da su kontaminirani.

Nazad