Kantonalna uprava civilne zaštite Tuzla, aktuelnosti

ARHIVA VIJESTI IZ 2010. GODINE

OBAVIJEST O PRESELJENJU KANTONALNE UPRAVE CZ NA NOVU LOKACIJU

Tuzla, 21.12.2010. godine

Obavještavamo Vas da je Kantonalna uprava civilne zaštite Tuzla preselila se na novu adresu: Bosne srebrene 56, (zgrada "Interšped" kod glavne autobuske-željezničke stanice u Tuzli).
Zbog preseljenja došlo je do promjene telefonskih brojeva:
- novi broj centrale i faxa je 265-590, umjesto dosadašnjeg 228-565
- novi broj centrale i faxa je 265-591, umjesto dosadašnjeg 228-570
- novi broj direktora je 256-539, umjesto dosadašnjeg 228-553
- novi broj za kontakt sa dežurnim operativcem u Kantonalnom operativnom centru je 361-160 umjesto dosadašnjeg 315-710, a broj za dostavljenje fax poruka putem operativnog centra je 361-161 (umjesto dosadašnjeg 315-711)

ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE „ZAŠTITA I SPAŠAVANJE U RUDNICIMA UGLJA TUZLANSKOG KANTONA“

Tuzla, 15.12.2010. godine

U maloj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, pod pokroviteljstvom Kantonalnog štaba civilne zaštite, održana je promocija knjige magistra sigurnosti gospodina Zdenka Tadića, direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla, pod nazivom "ZAŠTITA I SPAŠAVANJE U RUDNICIMA UGLJA TUZLANSKOG KANTONA".

Opširnije

DIREKTOR FEDERALNE UPRAVE CZ POSJETIO OPĆINU TUZLA

Tuzla, 07.12.2010. godine

Načelnik štaba Federalne uprave civilne zaštite, Alija Tihić i savjetnik federalnog ministra finansija i komandanta Štaba civilne zaštite, Dane Galešić danas su posjetili Tuzlu i susreli se sa načelnikom općine Tuzla, Jasminom Imamovićem i saradnicima.
O stanju na terenu, mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u općini Tuzla goste su informisali načelnik Općine Tuzla, komandant štaba civilne zaštite Tuzla, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite, šef Službe civilne zaštite i komandant Vatrogasne jedinice Tuzla. Oni su izvjestili goste o situaciji sa klizištima u Tuzli, sa posebnim osvrtom na stanje klizišta u Crvenim Njivama.

Zajednički je konstatovano da, osim hitnih mjera vezanih za nastalu situaciju, posebnu pažnju treba posvetiti preventivnim mjerama. U tom smislu, dogovoreno je zajedničko djelovanje na realizaciji projekata sanacije klizišta u Federaciji BiH koji je utvrdjen Programom razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, usvojenom u federalnom parlamentu. Takodjer će se insistirati da se za ovaj projekat, uz koordinaciju rada federalnih i kantonalnih resornih ministarstava, izdvoje neophodna finansijska sredstva.

Zajednički je utvrđena i potreba da se izmjeni federalna Odluka o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća, u smislu predvidjanja više sredstava za sanaciju klizišta, to jest, za preventivne mjere. Načelnik Općine Tuzla, Jasmin Imamović, upoznao je načelnika Federalnog štaba civilne zaštite i savjetnika federalnog ministra finansija, Aliju Tihića i Daneta Galušića sa interventnim mjerama koje je poduzeo Štab civilne zaštite Tuzla.

Sa današnjeg sastanka u Općini Tuzla,upućen je i prijedlog Vladi Federacije da na prvoj narednoj sjednici odobri i uputi sredstva pomoći ugroženim općinama, među kojima je i Općina Tuzla.

Nakon sastanka domaćini i gosti su obišli klizište u Crvenim Njivama, a zatim prisustvovali i posljednjem ispraćaju tragično nastradalih članova porodice Salkić.

KABINET OPĆINSKOG NAČELNIKA

POMOĆ UNESREĆENIM PORODICAMA USLJED POKRETANJA KLIZIŠTA U TUZLI

Tuzla, 06.12.2010. godine

Zasjedao Štab civilne zaštite Općine Tuzla - Dvije kuće sigurno će biti srušene

Tri naša sugrađanina više nisu živa, a 14 kuća u naselju Crvene Njive još su pod procjenom stanja ugroženosti. To je bilans jučerašnje nesreće, a za sada je jedino izvjesno da će dva objekta u skorije vrijeme biti srušena, a za ostale će se još utvrditi je li i za njih potrebna ova mjera ili će se moći spasiti.
Nakon aktiviranje klizišta u tuzlanskom naselju Crvene Njive, Štab civilne zaštite općine Tuzla stalno zasjeda, a mobilni su i timovi sa stručnjacima koji prikupljaju podatke na terenu kako bi se odredile dalje aktivnosti. Za sada se zna da će sve izmještene porodice dobiti jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 500 KM, a odobrena su sredstva i za ukop nastradalih članova porodice Salkić, no naknadu za kuće koje se budu rušile malo ko će od njih moći računati.
- Služba za prostorno uređenje radi kompletnu provjeru vlasništva nad tim objektima. Mi ćemo pregledati svaku kuću, bez obzira je li podnesen zahtjev za legalizaciju ili ne i ima li ona dozvolu ili ne. Svaki objekat koji bude srušen, a utvrdi se da je nelegalno izgrađen, po zakonu nema pravo na naknadu troškova gradnje, kazao je Slavko Stjepić.

Geolog Miralem Mulać smatra da je ovakva nesreća bila pitanje vremena jer se gradnja vršila na pjeskovitom terenu koje je označeno kao potencijalna zona klizišta.
- U pitanju je veoma složeno i specifično klizište jer se radi o blokovskom otkidanju kompletnog dijela pjeskovitog terena. Uslijed nelegalne gradnje i nepovoljnih klimatskih prilika došlo je do naglog loma tla gdje su vrlo male mogućnosti spašavanja objekata, kazao je Mulać navodeći da se rade analize kako bi se znalo stanje tla na području općine Tuzla.

Inače, u Tuzli je evidentirano 1312 klizišta, a prisutna su i slijeganja tla stoga je načelnik Jasmin Imamović zamolio građane da ne grade na lokacijama na kojima se ne može garantovati niti sigurnost objekata, imovine, ali ni ljudskih života.
- Kroz proceduru dodjele građevinske dozvole upozoravamo investitora o stanju tla, a onda mu kažemo gdje može graditi. Cijena zemljišta nije velika stavka u ukupnoj sumi gradnje stambenog objekta, a radeći suprotno zakonu građani se izlažu pravnoj i životnoj opasnosti, navodi Imamović.

Nakon današnje opsežne sjednice Štaba civilne zaštite donešeni su zaključci koje prenosimo u cjelosti.

Općinski štab je zaključio sljedeće:
- da Službe za prostorno uredjenje, civilnu zaštitu i inspekcijske poslove hitno završe izvještaj o stanju preostalih 14 ugroženih objekata, od kojih je za 2 objekta već evidentno da im predstoji rušenje
- da se prati stanje na terenu i obezbijedi finansijska pomoć za evakuisane porodice. Tri porodice su već dobile smještaj u naselju Mihatovići,a preostale su smještene kod rodbine i prijatelja. Policijska uprava Tuzla je zadužena da i dalje vrši nadzor nad ugroženim objektima.
- Načelnik općine je donio Odluku o izdvajanju i korištenju budžetskih rezervi za pomoć nastradalim i ugroženim porodicama.Porodici Salkić i ostalim evakuisanim porodicama biće dodijeljena jednokratna pomoć,a općina Tuzla će snositi troškove sahrane
- Načelnik općine Tuzla i Služba civilne zaštite u toku dana će uputiti zahtjeve Kantonalnoj i Federalnoj upravi civilne zaštite o hitnom izdvajanju sredstava za pomoć u sanaciji šteta uzrokovanih najnovijim aktiviranjem klizišta
- Općinski štab civilne zaštite reaktivirao je inicijativu Općinskog vijeća Tuzle o izmjeni Zakona o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i o načinu raspodjele sredstava posebne naknade čija sadašnja primjena ne omogućava općinama da troše sredstva sa računa budući da ih je Zakon propisao za druge namjene.
- Načelnik općine Tuzla i Štab Civilne zaštite posebno se zahvaljuju spasiocima iz Policije,Rudnika „Kreka“ i Štaba Civilne zaštite.
- Budući da su se članovima Općinskog štaba civilne zaštite od juče javljali kolektivi, organizacije i pojedinci koji žele pružiti pomoć porodicama i općini,Štab podsjeća javnost da ima otvoren račun za ove namjene.

Uplate se mogu slati na račun broj:

1321000311768096 otvoren kod NLB Tuzlanska banka sa naznakom – sredstva za pomoć nastradalim od prirodne i druge nesreće.

Tuzlarije

STANJE NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA

Tuzla, 06.12.2010. godine

Dana 05.12.2010. godine, u periodu između 04,30 - 05,30 sati došlo je do aktiviranja klizišta u ul. Rame Meškovića kod br.93, MZ Mosnik, općina Tuzla. Tom prilikom je jedan stambeni objekat (privatna kuća), u kojem se nalazila četveročlana porodica Salkić, u potpunosti zatrpan odronom zemlje, dok je ugroženo još 14 stambenih objekata. Tom prilikom smrtno su stradale 3 osobe, dok je jedna osoba zadobila tjelesne ozljede, ali se nalazi van životne opasnosti. U akcijama spašavanja učestvovale su četa za spašavanje rudnika „Kreka“, firme „Cestotehnik“ i „Vodovod i kanalizacija“ sa mehanizacijom, PVB Tuzla, vozila Hitne pomoći kao i strukture civilne zaštite.
Općinski štab civilne zaštite Tuzla održao je u jutarnjim satima vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrana informacija Službe civilne zaštite u vezi sa situacijom na terenu, te je predložio Općinskom načelniku da donese Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće od klizanja tla na području općine Tuzla - MZ Mosnik, ul. Rame Meškovića. Općinski načelnik je istog dana u 14 sati donio Odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće.
U popodnevnim satima planirano je izmještanje 14 porodica iz stambenih objekata koji se nalaze na ugroženom terenu. Pripadnici PU Tuzla osiguravaju dežurstvo radi obezbjeđenja objekata kako bi se onemogućio povratak evakuisanih porodica u ugrožene objekte.
Općinski štab civilne zaštite Tuzla nastavlja dalje praćenje situacije na terenu i poduzimanje neophodnih aktivnosti.

Opširnije

Svi vodotoci i vodostaji na području Tuzlanskog kantona su u fazi opadanja u odnosu na stanje jučer u 07,00 sati. Vodostaj na HA Modrac jutros u 07,00 je niži za 17 cm u odnosu na jučerašnje mjerenje u isto vrijeme i iznosio je 199,40 m.n.m. a ispust kroz temeljne otvore brane bio je 55,4 m³/s.

Poplavljeno je poljoprivredno zemljište na području općina Doboj Istok (50 ha), Gračanica (40 ha) i Živinice (40 ha). Nema poplavljenih stambenih, industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata.

Tri uposlenika Veterinarske stanice Živinice su prilikom redovne vakcinacije stoke zaražena brucelozom. Smješteni su na Infektivnu kliniku Tuzla.

STANJE NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA

Tuzla, 03.12.2010. godine

Izvještaj u 13,00 sati
Vodostaj na brani HA Modrac u 12,00 sati iznosio je 199,65 m.n.m., (porastao za 1 cm u odnosu na jutrošnje mjerenje) ispust kroz temeljne otvore je 75,6 m³/s. Vodostaj rijeke Spreče na mjernom mjestu kod mosta za Karanovac iznosio je 320 cm i porastao je za 10 cm u odnosu na jutrošnje mjerenje u 7,00 sati.
Poplavljeno je oko 30 ha priobalnog poljoprivrednog zemljišta u području Donje Lohinje i Donje Orahovice, općina Gračanica. Prema izvještaju OSCZ Doboj Istok, na poručju ove općine Spreča se izlila priobalno i poplavila oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Jedan stambeni objekat je poplavljen u naselju Stadion-Luke, uslijed izljevanja lokalnog potoka. Na području općine Živinice rijeka Spreča se izlila i poplavila oko 50 ha poljoprivrednih površina, na lokalitetima Malina, Suha i Barice.

Općinska služba CZ Kalesija je za potrebe civilne zaštite Goražde, kao ispomoć uputila dvije pumpe za ispumpavanje vode, sa pratećom opremom (usisna crijeva sa mrežicama, potisna crijeva, ključeve).

Izvještaj u 7,00 sati
Vodostaj na brani HA Modrac u 07,00 sati iznosio je 199,64 m.n.m., ispust kroz temeljne otvore je 75,6 m³/s.
Svi vodotoci i vodostaji na području Tuzlanskog kantona su u blagom porastu. Vodostaj rijeke Spreče na mjernom mjestu kod mosta za Karanovac iznosio je 310 cm i porastao je za 18 cm u odnosu na jučerašnje mjerenje u 7,00 sati.
Poplavljeno je oko 30 ha priobalnog poljoprivrednog zemljišta u području Donje Lohinje i Donje Orahovice, općina Gračanica. Prema izvještaju OSCZ Doboj Istok, na poručju ove općine Spreča se izlila priobalno i poplavila oko 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Na području općine Živinice rijeka Spreča se izlila i poplavila oko 50 ha poljoprivrednih površina, na lokalitetima Malina, Suha i Barice.

Za sada nema poplavljenih stambenih, industrijskih i drugih infrastrukturnih objekata.

Tuzla, 02.12.2010. godine

Izvještaj u 7,00 sati
Uslijed obilnih kišnih padavina došlo je do porasta svih vodotoka na području Tuzlanskog kantona, za sada nisu poplavljeni stambeni, industrijski i infrastrukturni objekti. Vodostaj rijeke Spreče na mjernom mjestu kod mosta za Karanovac iznosio je 292 cm i trenutno je u porastu. Poplavljeno je oko 20 ha poljoprivrednog zemljište u području Donje Lohinje i Donje Orahovice, općina Gračanica. Iz ostalih općina na području Tuzlanskog kantona nisu prijavljene poplave.
Vodostaj na brani HA Modrac u 07,00 sati iznosio je 199,55 m.n.m. (metara nad morem), u odnosu na jučerašnje mjerenje u isto vrijeme porastao je za 15 cm. Kritična tačka preljeva je 200 m.n.m. Ispust kroz temeljne otvore je 47,53 m³/s.

Izvještaj u 13,30 sati
Vodostaj na brani HA Modrac u 13,00 sati iznosio je 199,57 m.n.m., u odnosu na mjerenje jutros u 7,00 sati porastao je za 2cm. Kritična tačka preljeva je 200 mnm. Ispust kroz temeljne otvore je 53 m³/s. Tendencija rasta vodostaja je 0,5 cm/sat
Svi vodotoci i vodostaji na području Tuzlanskog kantona su u blagom porastu. Vodostaj rijeke Spreče na mjernom mjestu kod mosta za Karanovac iznosio je 294 cm i porastao je za 2 cm u odnosu na mjerenje u 7,00 sati. Poplavljeno je oko 20 ha poljoprivrednog zemljište u području Donje Lohinje i Donje Orahovice, općina Gračanica. Na području općine Živinice rijeka Spreča se izlila i poplavila oko 50 ha poljoprivrednih površina, na lokalitetima Malina, Suha i Barice.

FEDERALNI ŠTAB CZ ODOBRIO JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ OPĆINAMA TK

Tuzla, 02.12.2010. godine

Dana 11.11.2010. godine održana je 15. redovna sjednica Federalnog štaba civilne zaštite, na kojoj je donio Odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći za saniranje šteta općinama Tuzlanskog, Zeničko - Dobojskog i Posavskog kantona i Odluku o odobravanj jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije općinama Tuzlanskog kantona. Federalni štab CZ je također dao pozitivno mišljenje Vladi FBiH u vezi donošenja odgovarajućih zaključaka i odluka iz njene nadležnosti.
Općinama Tuzlanskog kantona je odobrena jednokratna novčana pomoć za saniranje šteta u ukupnom iznosu od 300.000 KM i jednokratna novčana pomoć za hitne intervencije u iznosu od 90.000 KM.

Opširnije

IZVRŠENO OTVARANJE DEMINERSKOG RADILIŠTA NA ZADATKU "Baljkovica-pravoslavno groblje", SAPNA

Sapna, 29.11.2010. godine

Dana 29.11.2010. godine izvršeno je otvaranje deminerskog radilišta na projektu "Baljkovica-pravoslavno groblje", općina Sapna. Projektnom dokumentacijom predviđeno je da se metodom „tehničkog izviđanja“ deminira površina terena od 15.868 m². Međutim, zbog loših vremenskih uvjeta odgođen je početak radova, tako da je odmah obavljeno i privremeno konzerviranje radilišta. Deminiranje će biti nastavljeno kada vremenski uvjeti to dopuste.

PRIMOPREDAJA DEMINIRANOG TERENA NA ZADATKU "Izvor-Jazavac" , ŽIVINICE

Živinice, 26.11.2010. godine

Projekat „Izvor Jazavac“ predstavlja jedan od prvih kandidiranih projekata na području općine Živinice za koji je urađena projektna dokumentacija za deminiranje izvorišta i trase vodovoda. Međutim, velika udaljenost od naseljenog mjesta i loš pristupni put odbijao je sve potencijalne izvođače radova. Jedna od najvećih kočnica bila je nepostojanje tzv. „zlatnog sata“ kojim je predviđeno da se medicinska evakuacija za slučaj povrijeđivanja ili stradanja tokom izvođenja deminerskih radova može obaviti najduže za 1 sat.

Opširnije

POTPISANI UGOVORI O DODJELI I KORIŠTENJU NEUTROŠENIH SREDSTAVA
POSEBNE NAKNADE IZ 2009. GODINE

Tuzla, 21.10.2010. godine

Danas je u Tuzli, u sali za sjednice Vlade TK, održan sastanak predstavnika Kantonalne uprave Civilne zaštite sa načelnicima općina iz TK i šefovima općinskih službi CZ. Na sastanku je obavljeno potpisivanje Ugovora o dodjeli i korištenju neutrošenih sredstava posebne naknade iz 2009. godine, te uručenje Odluka o dodjeli jednokratne novčane pomoći za saniranje posljedica od prirodnih nesreća i uručenje Odluka o povratku prikupljenih namjenskih sredstava za skloništa.

Opširnije

Kantonalna komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća - visina šteta 34.246.165,63 KM

Kantonalna komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća razmatrala je Izvještaje Općinskih komisija, te sačinila Zbirni izvještaj o procjeni šteta na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih nepogoda na području Tuzlanskog kantona u periodu od 02.06.2010. do 08.07.2010. godine. Komisija je konstatovala da su Izvještaji Općinskih komisija izrađeni korektno i da nije potrebno vršiti provjeru realnosti procjene štete.

Opširnije

NOVI BROJ GLASILA "CIVILNA ZAŠTITA"

Kantonalna uprava civline zaštite pripremila je i izdala novi broj glasila "Civilna zaštita", putem kojeg se strukturama civilne zaštite i građanima Tuzlanskog kantona stavljaju na uvid informacije o najvažnijim aktivnostima iz oblasti zaštite i spašavanja kao i edukativni prilozi iz te oblasti. Iako je sadržaj glasila prevashodno vezan za Tuzlanski kanton, glasilo je prisutno u strukturama civilne zaštite u cijeloj Bosni i Hercegovini.

(Klikni na sliku da vidiš sadržaj glasila)

PREČIŠĆENI TEKST ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD
PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

("Službene novine Federacije BiH", br. 39/03, 22/06 i 43/10)

Ovdje možete preuzeti prečišćeni tekst Zakona.

SKUPŠTINA TK UTVRILA NACRT ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA

Nakon kraće rasprave Skupština Tuzlanskog kantona je utvrdila nacrt Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu na području Tuzlanskog kantona. Nacrt Zakona je upućen na javnu raspravu koja će trajati 60 dana.

Nacrt Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu na području Tuzlanskog kantona

NA SNAGU STUPIO ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGUH NESREĆA

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanja ljudi materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog/Zastupničkog doma od 26.01.2010. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 08.07.2010. godine, objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH, broj 43 od 26.07.2010. godine. Članom 33. je propisano da Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja.

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

IZVRŠENO OTVARANJE DEMINERSKOG RADILIŠTA NA ZADATKU "MZ Tupkovići, Izvor-Jazavac" , ŽIVINICE

Dana 14.10.2010. godine izvršeno je otvaranje deminerskog radilišta na projektu "MZ Tupkovići, Izvor-Jazavac", općina Živinice. Otvaranju radilišta je prisustvovao i načelnik općine Živinice Hasan Muratović. Projektnom dokumentacijom predviđeno je da se metodom „čišćenja“ deminira površina terena od 4.912,35 m².

IZVRŠENA PRIMOPREDAJA DEMINIRANOG TERENA NA ZADATKU "KAZIN TUK I" U OPĆINI KALESIJA

Projekat deminiranja na zadatku „Kazin tuk 1,“ predstavlja najveću zadatu rizičnu površinu koja je bila predmet rada u izvedbi tima civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje NUS-a od njegovog osnutka. Na ovom zadatku, čija realizacija sa prekidima se odvijala oko dvije godine, bili su angažirani svi resursi Federalne uprave civilne zaštite.

Opširnije

DONESENA ODLUKA O PRIJENOSU SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA IZGRADNJU I UREĐENJE JAVNIH SKLONIŠTA

Tuzla, 07.10.2010. godine
Vlada Tuzlanskog kantona danas je na 143. redovnoj sjednici odobrila prijenos finansijskih sredstava ostvarenih po osnovu prikupljenih sredstava za skloništa na općine, odnosno općinske službe civilne zaštite. Odluka je donesena u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kojima je utvrđena obaveza kantonalnih uprava civilne zaštite da sva javna skloništa i sva finansijska sredstva, prikupljena po osnovu naknade za izgradnju skloništa, prenesu na mjerodavnu općinsku službu civilne zaštite. Riječ je o namjenskim sredstvima koja se prikupljaju po osnovu naknade za izgradnju i održavanje javnih skloništa u iznosu od 1% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela objekta i unutrašnjih instalacija. Sredstva su strogo namjenska i koriste se isključivo za izgradnju i održavanje javnih skloništa.
U periodu od 2004. godine do 2010. godine prikupljeno je ukupno 1.712.964,79 KM.

Općina	2004.	2005.	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.	UKUPNO
Banovići	1963,60	-	-	-	-	-	-	1.963,60
Čelić	-	-	-	-	-	-	-	0,00
Doboj Istok	-	-	-	-	-	-	-	0,00
Gračanica	577,05	1.864,89	1.209,97	-	-	-	-	3.651,91
Gradačac	1.985,70	1.770,00	34.538,00	45.393,10	1.157,80	1.918,00	-	86.762,60
Kalesija	-	-	12.809,19	8.051,96	712,15	-	-	21.573,30
Kladanj	-	-	-	-	-	-	-	0,00
Lukavac	8.341,47	63.256,08	28.109,54	33.672,82	27.886,09	-	-	161.266,00
Sapna	-	1.183,80	-	-	-	-	-	1.183,80
Srebrenik	50,00	-	-	-	76,50	-	-	126,50
Teočak	-	-	-	-	-	-	-	0,00
Tuzla	266.644,07	249.202,05	178,100,83	192.394,55	411.988,61	130.834,82	3.210,02	1.432.374,95
Živinice	1.408,00	1.609,00	352,00	693,13	-	-	-	4.062,13
UKUPNO	280.969,89	318.885,82	255.119,53	280.205,56	441.821,15	132.752,82	3.210,02	1.712.964,79

U skladu sa današnjom Odlukom Vlade TK, općinama će biti ukupno preneseno 1.697.964,79 KM, obzirom da je općini Kalesija u 2009. godini dodjeljeno 15.000 KM, na osnovu Zahtjeva i Plana održavanja – prilagođavanja javnih skloništa i zaklona općine Kalesija.

ODRŽANA 80. VANREDNA SJEDNICA VLADE TUZLANSKOG KANTONA

Tuzla, 1.10.2010. godine
Danas je održana 80. vanredna sjednica Vlade Tuzlanskog kantona. Vlada Tuzlanskog kantona je usvojila Zbirni izvještaj o procjeni šteta na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih nepogoda na području Tuzlanskog kantona u toku 2010. godine, a koji je sastavni dio Zahtjeva Federalnoj Vladi i Federalnoj upravi civilne zaštite za dodjelu 4 miliona KM pomoći općinama u Tuzlanskom kantonu.
U izvještaju su usaglašene procjene Kantonalne komisije za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća i općinskih komisija, čime se došlo do pokazatelja da su općine Tuzlanskog kantona pretrpile štete od 34.246.165,63 KM, uz napomenu da Općinska komisija za procjenu šteta Banovići nije dostavila konačan izvještaj, imajući u vidu da je prestanak stanja prirodne nesreće proglašen 18. augusta.
Najveće štete pretrpila je općina Tuzla, više od 9 miliona KM, zatim Gračanica 5,5 miliona KM, Doboj Istok 4,5 miliona KM i Lukavac u kojem su štete procijenjene na oko 4 miliona KM. U Zahtjevu Federalnoj Vladi i Federalnom štabu civilne zaštite, koji se dostavlja putem Federalne uprave civilne zaštite, da se općinama u Tuzlanskom kantonu dodijeli 4 miliona KM pomoći, bit će navedeni i pojedinačni iznosi koji se traže za općine.
Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala i ovlaštenje Kantonalnoj upravi civilne zaštite o dodjeli 15.000 KM jednokratne novčane pomoći za saniranje šteta općini Živinice nastalih djelovanjem prirodne nesreće od poplava i klizanja tla. Sredstva su odobrena iz sredstava Budžetske rezerve i redovnih budžetskih sredstava namijenjenih za saniranje šteta nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća.

ODRŽANA 6. REDOVNA SJEDNICA KANTONALNOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE U 2010. GODINI

Tuzla, 30.09.2010. godine
Danas je održana 6. redovna sjednica Kantonalnog štaba civilne zaštite.

- Kantonalni štab je usvojio zapisnik sa 5. redovne sjednice KŠCZ u 2010. godini.

- Razmatran je prijedlog Kantonalne komisije za procjenu šteta, te je donijeta Odluka o dodjeli jednokratne novčane pomoći za otklanjanje nastalih posljedica od prirodne nesreće općini Živinice, u iznosu od 15.000 KM.

- Usvojen je Plan utroška sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća u 2010. godini.

- Razmatran je Zbirni izvještaj o procjeni šteta na području Tuzlanskog kantona za vrijeme proglašenja stanja prirodne nesreće u vremenu od 02.06. do 15.06.2010. godine i od 23.06.2010. do 08.07.2010. godine. KŠCZ je dao pozitivno mišljenje na Zbirni izvještaj i uputio ga Vladi TK na dalje odlučivanje.

- Data je saglasnost na Odluku o dodjeli pomoći općinama Tuzlanskog kantona iz neutrošenih sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća iz 2009. godine. Na prijedlog Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla, a na osnovu prispjelih zahtjeva za pomoć dobijenih od općina, općinama su dodjeljuju sredstva u iznosu od 435.000 KM, i to:

Općina Banovići, iznos od 32.000,00 KM (za saniranje klizišta kod romskog naselja Savići u MZ Podgorje i klizišta Brezici - Jeszero i propusta na lokalnom vodotoku u MZ Pribitkovići)
Općina Doboj Istok, iznos od 40.000,00 KM (za saniranje klizišta u mezarju Gaj, naselju Bradare i Gajić u MZ Klokotnica)
Općina Gračanica, iznos od 42.000,00 KM (za sanaciju kanalizacionog sistema uz rijeku Spreču u MZ Orahovica, sanaciju porušenog dijela regulisanog korita rijeke Sokoluše, sanaciju klizišta na putevima u zaseoku Dobrinjići u MZ G. Orahovica, klizišta u zaseoku Kalesija u MZ Malešići i klizišta kod Zvorničanina kuće u MZ Rašljeva)
Općina Gradačac, iznos od 44.000,00 KM (za sanaciju klizišta Poljane u MZ Zelinja Donja)
Općina Kalesija, iznos od 38.000,00 KM (za sanaciju klizišta u mezarju i naselju Kundakovići (MZ Kikači), klizišta na putu za Lešovinu, klizišta Dedajići i Kovačevići, klizišta na putu D. Hrasno-G. Hrasno (kod džamije), klizišta Ćorsulići, Kamerići, Dolina-Hasanović Huso, Jajići-Pasiji Grobovi, Brda-Đedovići, za saniranje odrona Hrašljanske rijeke u Mešanovićima i pročišćavanje rijeke Tavna u MZ Memići)
Općina Kladanj, iznos od 30.000,00 KM, (za pomoć u sanaciji klizišta Borik 2 i naselju Duga Mahala u MZ Kladanj i klizišta na lokalnom putu u MZ Tarevo i pod naseljem Ruići u MZ Stupari)
Općina Lukavac, iznos od 42.000,00 KM (za regulaciju potoka Ugar)
Općina Sapna, iznos od 37.000,00 KM (za sanaciju klizišta Plan 1 u MZ Goduš)
Općina Srebrenik, iznos od 44.000,00 KM, (za sanaciju klizišta prema Starom Gradu)
Općina Tuzla, iznos od 42.000,00 KM (za saniranje klizišta Crvene Njive u MZ Mosnik).
Općina Živinice, iznos od 44.000,00 KM, (za regulaciju korita potoka Krivac u MZ Rudar)

ODOBRENO 120.000 KM ZA SANACIJU ŠTETA

Vlada Tuzlanskog kantona danas (08.09.2010. godine) je na 140. redovnoj sjednici odobrila Kantonalnoj upravi civilne zaštite Tuzla 120.000 KM iz Budžeta, za dodjelu jednokratne novčane pomoći općinama za saniranje šteta od poplava i klizanja tla u Tuzlanskom kantonu i to iz tekuće rezerve i tekućih grantova.

Pojedinačni iznosi od 7.500 KM odobreni su općinama Čelić, Doboj Istok, Kalesija, Kladanj, Lukavac i Sapna, po 15.000 KM odobreno je općinama Gračanica i Srebrenik, a po 22.500 KM dodijeljeno je općinama Tuzla i Gradačac.

Zbog visine procijenjenih šteta i nedostatka sredstava u Budžetu Kantona, Vlada Tuzlanskog kantona danas je uputila zahtjev Vladi Federacije BiH i Federalnom štabu civilne zaštite da, u skladu sa članom II Odluke o postupku i kriterijima za dodjelu jednokratne novčane pomoći općinama i kantonima za otklanjanje šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća, dodijele jednokratnu novčanu pomoć za otklanjanje nastalih posljedica navedenim općinama u ukupnom iznosu od 4.000.000 KM.

IZVRŠENO OTKOPAVANJE I UNIŠTAVANJE AVIO-BOMBE

U četvrtak 02.09.2010. godine izvršena je operacija otkopavanja i uništavanja jedne od sedam avio bombi koje se bačene na području općine Sapna, na lokalitetu Stražbe – Stijena, oko 300 metara od centra Sapne, a zajednički su je uklonili pripadnici Federalnog i Kantonalnog tima civilne zaštite za deminiranje. Zaostala kasetna bomba je ispaljena na ovo područje, prilikom ratnih dejstava u BiH od 1992. do 1995. godine, a izbačena je iz aviona jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva. U ovu akciju bio je uključen veliki broj stručnjaka, kako bi sve proteklo bez neželjenih posljedica.

Uništavanje avio bombe u Sapni - prilog RTV TK

PREGLED REZULTATA DEMINIRANJA ZA PERIOD 01.01.2010. - 31.08.2010.

- Deminiranje na Tuzlanskom kantonu za period 01.01. – 31.08.2010. godine

OBAVLJENA PRIMOPREDAJA DEMINIRANE POVRŠINE U OPĆINI TEOČAK

BROJ ZADATKA: ID 12885 - ČIŠĆENJE
NAZIV PROJEKTA: "JASIKOVAC - PODŠAJTOVCI“
POVRŠINA: 3.442,00 m²
IZVOĐAČ: FEDERALNA/KANTONALNA UPRAVA CZ – tim civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje NUS-a

Rizična površina na ovoj lokaciji je predstavljala izolirani komad šumsko-poljoprivrednog zemljišta za koji je postojala sumnja o postojanju zaostale mine tipa PROM i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava. Mještani koji su svakodnevno prolazili pored i dijelom zalazili u rizičnu površinu su bili stalno izloženi potencijalnoj opasnosti od mogućeg stradanja. Evidentirane minske nesreće, prihvatljivi zapisnici i vjerodostojni svjedoci su bili glavni argumenti za stavljanje ove lokacije u sami vrh prioriteta za deminiranje na području općine Teočak.
Projektnom dokumentacijom je bilo predviđeno da se metodom čišćenja deminira površina terena od 3.442,00 m². Zadatak je povjeren timu civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje NUS-a.
Otvaranje deminerskih radova obavljeno je 08.06.2010. godine uvođenjem pripadnika „B“ tima civilne zaštite u zadatak.
Šibljem zarastao i zagađen teren bio je vrlo težak za izvođenje radova koji su dosta usporeno obavljani zbog potrebe detaljnog „prekopavanja“ rizične površine. Manuelnom metodom čišćenja terena tretirana je površina od 3.442,00 m².
Tokom izvođenja radova pronađene su jasne naznake izvođenja borbenih dejstava ali ne i mina PROM koja je najvjerovatnije ranije uklonjena od nepoznatih osoba.
Izvođenje radova je trajalo 32 radna dana.
Završno uzorkovanje deminirane površine obavljeno je u utorak 27.07.20010. godine, čime je od strane inspektora Regionalnog ureda BHMAC-a iz Tuzle potvrđeno da su radovi obavljeni sukladno zahtjevima propisanim standardnim operativnim procedurama izvođenja protuminskih akcija.
Cjelokupan proces izvođenja deminerskih radova praćen je od strane inspektora Federalne uprave civilne zaštite kao i inspektora RU BH MAC-a iz Tuzle.

Ceremonija primopredaje deminirane površine obavljena je u srijedu 28.07.2010. godine, uz prisustvo organa lokalne vlasti, Regionalnog ureda BHMAC-a, Općinske službe CZ Teočak, Federalne i Kantonalne uprave CZ i medija sa područja TK.

Primopredaja deminiranog terena u Teočaku (prilog RTV TK)

IZVJEŠTAJ O STANJU U OBLASTI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU TK ZA 24.-26.07.2010.

Dana 24.07.2010. godine oko 14,30 sati područje Tuzlanskog kantona je zahvatilo nevrijeme praćeno jakim pljuskom i grmljavinom. Uslijed velike količine kišnih padavina lokalni potoci bujičastog karaktera poplavili su više stambenih i pomoćnih objekata.

U naseljima Grivice, MZ grad II Pribitkovići, Banovići selo i Omazići, uslijed jakog nevremena praćenog pljuskom lokalni potoci poplavili su 26 stambenih objekata, 24 pomoćna, 4 poslovna objekta, oštećena su i 3 lokalna puta. Na regionalnom putu R 471 došlo je do pojave odrona zemlje. Jak olujni vjetar u MZ Podgorje nanio je veće štete na 4 stambena objekta kojom prilikom su otkriveni krovovi, zbog većih oštećenja 2 objekta su neuslovna za daljnji boravak za iste se traži obezbjeđenje privremenog nužnog smještaja dok se ne izvrši sanacija objekata.

U općini Kalesija, u naselju Miljanovci, lokalni potok je poplavio dio magistralnog puta Zvornik - Kalesija, na lokalitetu preko puta džamije u Miljanovcima, uslijed čega je došlo do zastoja u odvijanju saobraćaja na ovom magistralnom putu. U prekidu je putna komunikacija za Gojčin i Jelovo Brdo zbog visokog nivoa vode ispod nadvožnjaka.

U naselju Pasci, općina Tuzla, lokalni potok je poplavio tri pomoćna objekta.

Na području općine Živinice, u naselju Suha, Suški potok se izlio i onemogućio odvijanje saobraćaja na regionalnoj putnoj komunikaciji Suha - Šerići. Vodom je ugrožena i benzinska pumpa "Hifa".

U Donjim Poljicama, općina Lukavac, kod "Šarenog mosta", Voda je prelazila most, u par kuća je ušla voda, kao i prije par dana. Voda je došla i do skladišta Građevinskog materijala "Siddik" Poljice, kao i punionice vode "Safir". Takođe velike poplave zadesile su mjesta Priluk i Šeriće, gdje je nekoliko kuća bilo pod vodom.

Stanje na HA Modrac: Vodostaj na brani HA Modrac dana 26.07.2010. u 07,00 sati iznosio je 199,75 m.n.m. (u odnosu na mjerenje jučer u 7,00 nivo je viši za 15 cm, kritična tačka preljeva je 200 m.n.m.). Ispust kroz temeljne otvore je 15,4 m³/s.

U protekla 24 sata PVJ Gračanica je ugasila požar na porodičnoj kući u D. Orahovici, zaseok Rijeka, općina Gračanica.

PREGLED REZULTATA DEMINIRANJA ZA PERIOD 01.03.2010. - 30.06.2010.

- Deminiranje na Tuzlanskom kantonu za period 01.01. – 28.06.2010. godine

- Pregled prikupljenog i uništenog NUS-a za period 01.03. - 30.06.2010. godine

18.07.2010. - PONOVNO POPLAVE NA TUZLANSKOM KANTONU

Jako nevrijeme praćeno velikom količinom kišnih padavina prouzrokovalo je izljevanje bujičnih potoka i rječica na području više općina Tuzlanskog kantona. Poplavljeno je na desetine stambenih objekata a velike površine poljoprivrednog zemljišta ponovno su pod vodom.

Na području općine Banovići, u naselju Grivice, bujični potok je poplavio jedan stambeni objekat.

U MZ D. Rainci, općina Kalesija, naselje Salkići, Međaška rijeka se izlila i poplavila dvorište od 3 porodične kuće, jedan lokalni bunar i putnu komunikaciju prema naselju Salkići.

Na području općine Lukavac u selu Dublje, kod prilaza za jezero Bukvik, voda je odnijela dio lokalnog puta. Ostalo je zarobljeno oko 30-tak pmv koji nemaju alternativni pravac.
U selu Orahovica poplavljeno je 80 % stambenih i pomoćnih objekata i pričinjena je znatna materijalna šteta usjevima i plastenicima.
U selu G. Poljice riječica Mednica i rječica Ugar su se izlili i poplavili 30 stambenih objekata.
U selu D. Poljice riječca Ugar se izlila i poplavila oko 30-tak stambenih objekata. Poplavljena su dva privredna subjekta, privatna firma „Sidik“ (građevinski materijal) i preduzeće za flaširanje i pakovanje vode „Safir“. Rijeka Ugar je odnijela jedan most i prekinula putnu komunikaciju za trećinu sela.

Bujični potok i začepljeni odvodi prouzrokovali su plavljenje oko 30 stambenih objekata u naseljima Kiseljak i Breze, općina Tuzla, nekoliko porodica je evakuirano, jer je za relativno kratko vrijeme ovo naselje bilo u potpunosti poplavljeno. „Voda koja se iznenada akumulirala u dijelu naselja Kiseljak, dostizala je visinu i do dva metra. Pod vodom je bilo dvadeset kuća u kojima je pričinjena velika materijalna šteta. Uništeni su stambeni prostori, zalihe hrane, odjeća, tehnički predmeti. Trenutno nije moguće procijeniti visinu nastale štete, ali je dvadesetak porodica ostalo bez elementarnih uslova za život. Hitno im je potrebna pomoć u prehrambenim i odjevnim predmetima, a za nekoliko porodica je neophodno obezbijediti alternativni smještaj do saniranja šteta i ponovnog stavljanja u funkciju njihovih stambenih objekata“, navodi se u saopćenju za javnost Predstavnika tuzalsnkog Udruženja „Europski put Roma“.

U naselju Rudar, općina Živinice, uslijed problema sa odvodima i kanalizacijom voda je poplavila dvorište jednog stambenog objekta.

Vode su se uglavnom povukle u svoja korita a pričinjena je znatna materijalna šteta, posebno na području općine Lukavac, koja je i najviše pogođena ovim nevremenom.

Poljice, općina Lukavac (foto: www.poljice-x.co.cc)

POPLAVE I KLIZIŠTA NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA - Juni 2010. godine

Izvještaji, galerija slika

Opširnije

VLADA TUZLANSKOG KANTONA DONIJELA ODLUKU O PRESTANKU STANJA PRIRODNE NESREĆE OD POPLAVA U TUZLANSKOM KANTONU

Tuzla, 8.7.2010. godine

Vlada Tuzlanskog kantona danas je, na svojoj 133. redovnoj sjednici, prihvatila prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite i donijela Odluku o prestanku stanja prirodne nesreće zbog poplava na području Tuzlanskog kantona, a koja je proglašena 23.6.2010. godine.
U skladu sa ovom Odlukom, Kantonalni štab civilne zaštite će, u saradnji sa općinskim štabovima civilne zaštite, nastaviti pratiti i analizirati stanje na terenu i po potrebi neposredno se uključivati u aktivnosti oko saniranja nastalih posljedica i stvaranja uslova za normalan život i rad ljudi na ugroženom području.
Kantonalna komisija za procjenu šteta dužna je, u skladu sa svojim nadležnostima, izvršiti poslove na procjeni šteta na ugroženom području, u zakonom utvrđenim rokovima.

UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU

Tuzla, 8.7.2010. godine

Vlada Tuzlanskog kantona danas je, na svojoj 133. redovnoj sjednici, utvrdila Nacrt Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu na području Tuzlanskog kantona. Zakonom su uređena pitanja iz ove oblasti, a koja su, u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije BiH, u nadležnosti kantona.
Nacrtom zakona se utvrđuje da se zaštita od požara i vatrogastvo organizuju, funkcionišu i čine dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih nepogoda i drugih nesreća. Zaštita od požara i vatrogasna djelatnost su djelatnosti od posebnog javnog interesa za Kanton i općinu, a ostvaruju se na način predviđen Federalnim i kantonalnim zakonom i podzakonskim aktima, kao i međunarodnim tehničkim normativima i standardima koji važe u Bosni i Hercegovini. Vatrogastvo je obavezna javna služba na području Kantona i općine, stručna i humanitarna djelatnost. Zakon predviđa da Skupština kantona utvrđuje ciljeve, smjer i strategiju razvoja zaštite od požara i vatrogastva od značaja za kanton, na period od najmanje pet godina, u okviru Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u kantonu. Skupština, na prijedlog Vlade, donosi i Plan zaštite od požara Kantona.
Osim obaveza koje ovaj Zakon propisuje kada su u pitanju Vlada Kantona, ministarstva i Kantonalna uprava civilne zaštite, predviđeno je i da se za vršenje poslova u oblasti zaštite od požara i vatrogastva, u Kantonalnoj upravi osniva organizaciona jedinica - Odjeljenje za zaštitu od požara i vatrogastvo.
Kantonalna uprava vrši i upravni nadzor u odnosu na pitanja koja su federalnim i kantonalnim zakonom stavljena u njenu nadležnost. Kantonalni inspektor za zaštitu od požara i kantonalni inspektor za vatrogastvo iz Kantonalne uprave vrše nadzor u oblasti zaštite od požara i vatrogastvu u općinama i drugim pravnim licima od kantonalnog i općinskog značaja.
Ovim Zakonom se propisuju i obaveze zaštite od požara i vatrogastvu u općinama te drugim pravnim licima.

USVOJENE IZMJENE ZAKONA O ZAŠTITI I SPAŠAVANJU LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Sarajevo , 8.7.2010. godine

Na današnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanja ljudi materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Između ostalog, ovaj zakon predviđa rješenje radnog statusa deminera.
Alija Tihić, direktor Federalne uprave civilne zaštite, objasnio je delegatima da su demineri u nezavidnom položaju jer rade ovaj posao na osnovu ugovora o radu. Vladin amandman, koji je postao sastavni dio zakona, regulirao je status nekoliko stotina deminera u Federaciji.
Njime je propisano da se zaposlenici iz Programa deminiranja FBiH koji su imali ugovor o radu na određeno vrijeme s Federalnom upravom civilne zaštite, preuzimaju u radni odnos na neodređeno vrijeme i stiču radno-pravni status koji važi za državne službenike i namještenike u organima državne službe u FBiH.

"Demineri su i do sada imali pravo na isplatu odštete u slučaju da budu ranjeni na radnom mjestu ili isplatu odštete porodicama ako deminer izgubi život na poslu, ali ne mogu dignuti kredit i ostvariti druga prava", kazao je Tihić.

Izmjene se odnose i na visinu procenata raspodjele sredstava posebne naknade, tako da se predlaže da se općinama izdvoji veći procenat u odnosu na trenutnu zakonsku regulativu jer su ta sredstva najpotrebnija općinama. Sada Federaciji BiH umjesto 20 posto pripada 15 posto, kantonu umjesto 30 posto pripada 25 posto, a općinama umjesto 50 pripada 60 posto tih sredstava.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, sa obrazloženjem i objašnjenjem

VLADA TUZLANSKOG KANTONA USVOJILA INFORMACIJU O PODUZETIM MJERAMA U PERIODU STANJA PRIRODNE NESREĆE OD POPLAVA I KLIZANJA TLA U TUZLANSKOM KANTONU

Tuzla, 1.7.2010. godine

Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila Informaciju kantonalne uprave civilne zaštite o aktivnostima koje su poduzimane u periodu od 2. juna do 15. juna 2010. godine, kada je prvi put bilo proglašeno stanje prirodne nesreće od poplava i klizanja tla na području Tuzlanskog kantona. U tom periodu obilna kiša prouzrokovala je rast svih vodotoka, hidroakumulacije, te poplavu i pojavu velikog broja novih i reaktivaciju starih klizišta i odrona na putevima.
Poplavljeno je više od 1 000 hektara poljoprivrednog zemljišta, više stotina stambenih i pomoćnih objekata, desetine gospodarskih objekata, i druge infrastrukture. Zbog takve situacije uz proglašenje stanja prirodne nesreće u Kantonu iste odluke donijelo je i 10 općina.
Kantonalni štab civilne zaštite u tom je periodu održao 9 vanrednih sjednica i u rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja na području Kantona donio niz odluka, naredbi, zaključaka i preporuka. Preliminarne procjene govore o šteti od više od 16 miliona KM. Na prijedlog Kantonalne komisije za procjenu šteta Kantonalni štab civilne zaštite je iz sredstava posebne naknade, općinama na kojima je proglašeno stanje prirodne nesreće doijelio jednokratne novčane pomoći za htine intervencije u ukupnom iznosu od 127 000 KM.

Informacija o aktivnostima koje su poduzimane u periodu od 2. juna do 15. juna 2010. godine

Vlada TK usvojila program implementacije Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu

Tuzla, 20.5.2010. godine

Vlada Tuzlanskog kantona na svojoj 128. redovnoj sjednici je prihvatila Program provedbe Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu na području Tuzlanskog kantona. Program je pripremila Vladina Radna grupa i to na osnovu Informacije o stanju zaštite od požara i vatrogastvu na području Kantona i Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije BiH.
Među mjerama koje su utvrđene ovim Programom je donošenje kantonalnog Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu Tuzlanskog kantona i Odluke o zaštiti od požara i vatrogastvu u općinama, kako bi se ujednačio pristup zaštiti od požara i vatrogastvu u svim općinama Tuzlanskog kantona. Program utvrđuje i potrebu inoviranja postojeće procjene ugroženosti Kantona i općina od prirodnih i drugih nesreća, u dijelu koji se odnosi na ugroženost od požara, a na osnovu toga i inoviranje programa zaštite.
Programom je predloženo i da se procijeni potreba i opravdanost formiranja profesionalne zajedničke vatrogasne jedinice za gašenje požara na području Kantona i da se izvrši detaljna analiza trenutne organizacije zaštite od požara u svim općinama Kantona.
Dio predloženih aktivnosti moći će biti realizovan tek nakon što Vlada Federacije BiH donese određene propise i budu inovirane procjene ugroženosti i programi razvoja zaštite i spašavanja odnosno urađeni planovi zaštite od požara Kantona i općina.
Kantonalna uprava civilne zaštite je zadužena da, na osnovu usvojenih dokumenata i danas prihvaćenog Programa organizuje sastanke sa nadležnim federalnim kantonalnim i općinskim službama i dogovornim pojedincima u cilju provođenja aktivnosti predviđenih Programom odnosno Zakonom.

Prilozi :
1. Informacija o stanju zaštite od požara i vatrogastvu na području TK
2. Program provedbe Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu na području TK

Skupština TK usvojila Izvještaj o radu Kantonalne uprave civilne zaštite i pregled aktivnosti u oblasti zaštite i spašavanja, na području Tuzlanskog kantona u 2009. godini

Tuzla, 12.05.2010. godine

Skupština Tuzlanskog kantona usvojila Izvještaj o radu Kantonalne uprave civilne zaštite i pregled aktivnosti u oblasti zaštite i spašavanja, na području Tuzlanskog kantona u 2009. godini. Izvještaj o poslovanju kada je u pitanju prošla godina prezentirala je i Kantonalna uprava Civilne zaštite TK. Između ostalog rečeno je da nisu zabilježene nesreće sa velikim materijalnim štetama koje bi ugrozile ljudske živote. Pored brojnih aktivnosti koje su rađene u oblasti zaštite i spašavanja veliki napredak ostvaren je i na polju deminiranja terena.

ODRŽAN SASTANAK DIREKTORA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE SA RUKOVODIOCIMA OPĆINSKIH SLUŽBI CIVILNE ZAŠTITE

U zgradi Vlade Tuzlanskog kantona jučer (19.05.2010. godine) održan je sastanak direktora i suradnika iz Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla sa općinskim rukovodiocima službi civilne zaštite sa područja kantona. Na sastanku je razmatrano nekoliko pitanja, između ostalog bilo je govora o implementaciji Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, o deminiranju, o realizaciji nastavnih planova i programa i drugim temama.

Implementacija Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu se sastojala iz tri dijela. Prvo je gosp. Mesud Tanović, pomoćnik direktora za mjere ZiS, predstavio Informaciju o stanju zaštite od požara i vatrogastva na području TK, zatim je gosp. Mr. Zdenko Tadić, direktor KUCZ, predstavio Program implementacije Zakona o požaru i vatrogastvu, te je gosp. Izudin Karić, sekretar KUCZ, predstavio radnu verziju nacrta Zakona o požaru i vatrogastvu na području TK. Uslijedila je rasprava, te je donijet zaključak da službe civilne zaštite dostave eventualne primjedbe na tekst radne verzije nacrta Zakona, kako bi se zatim uputio u dalju proceduru prema Vladi TK.

Kada je riječ o deminiranju, istaknuto je da je na području Tuzlanskog kantona od početka godine otvoreno 8 radilišta, 1 zadatak je završen, 3 zadatka su trenutno "zamrznuta", dok su 4 radilišta aktivna. Na dinamiku deminiranja značajno utiču loši vremenski uslovi, te se očekuje intenziviranje poslova u mjesecu junu. Također je bilo govora o sufinasiranom deminiranju putem projekta sa Međunarodnim fondom za deminranje ITF, sa kojim je prethodnih godina ostvarena uspješna saradnja.

Kada je riječ o izradi i realizaciji nastavnih planova i programa, zaključeno je da svi treba da se aktivinije uključe u ovu oblast, vodeći računa o finansijskim mogućnostima i podršci koju moža obezbijediti Federalna uprava CZ.

Direktor KUCZ je istakao problem inspekcijskog nadzora poslova u oblasti zaštite i spašavanja. Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite nemaju inspektora za zaštitu i spašavanje, te se duži niz godina ne provodi inspekcijski nadzor. Zakon je u ovakvoj situaciji ostavio mogućnost da direktori imenuju državne službenike za provođenje inspekcijskog nadzora, te je najavljeno da će Kantonalna uprava civilne zaštite pristupiti inspekcijskom nadzoru rada općinskih službi civilne zaštite, po prethodno dogovorenoj dinamici.

Direktor KUCZ je prisutne obavjestio o održanom sastanku direktora Federalne i kantonalnih uprava CZ u Sarajevu, 26.04.2010. godine. Iz Federalne uprave je najavljeno intenziviranje priprema za provođenje Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, te se u narednom periodu predviđa održavanje radnih sastanaka u svim kantonima.

Prisutni su upoznati sa planiranom prezentacijom sistema za uzbunjivanje i obavještavanje građana, koje će se održati 26.05.2010. godine u Bosanskom kulturnom centru, te su pozvani da prisustvuju navedenoj prezentaciji. Također su upoznati da se radi na programu implementacije projekta operativnih centara, te se očekuje njihovo aktivno učešće u realizaciji ovog zadatka.

ODRŽAN REGIONALNI SEMINAR - RADIONICA NA TEMU "IMPLEMENTACIJA I UVOĐENJE JEDINSTVENOG EVROPSKOG BROJA 112"

U Sarajevu je od 26. do 29.aprila održan regionalni seminar - radionica na temu "Jedinstveni evropski broj za hitne situacije 112". Seminar je u sklopu aktivnosti Vijeća za civilno-vojnu saradnju jugoistočne Evrope (CMEP) organiziralo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Inžinjerskim korpusom Vojske SAD-a (USACE).

Na seminaru su učestvovali predstavnici institucija i organa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta iz oblasti zaštite i spašavanja, policije, prometa, komunikacija i odbrane. Među učesnicima su također i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i uklanjanje posljedica, Ministarstva odbrane Republike Slovenije, Inžinjerijskog korpusa Vojske SAD-a (USACE) i OSCE misije u Bosni i Hercegovini.

Seminar je održan u dva dijela. Prvi dio seminara održan je 26. i 27. aprila:
Prvog dana seminara-radionice predstavljena je organizacija rada operativnih centara Federacije i Republike Srpske te prezentirana iskustva Republike Slovenije u vezi s uvođenjem sistema 112. Drugi dan je posvećen zakonskoj regulativi vezanoj za 112 sistem - u okviru okruglog stola održane su diskusije o ovoj temi.

Drugi dio seminara održan je 28. i 29. aprila:
Treći dan seminara bilo je govora o Standardnim operativnim procedurama - značaj i način izrade. Četvrtog dana seminara učesnici su posjetili Operativno-komunikacijski centar BiH - 112 koji se nalazi u Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine.

Učesnicima seminara podijeljeni su certifikati.

OBAVLJENA PRIMOPREDAJA DEMINIRANE POVRŠINE

U srijedu, 28.04.2010. godine, Federalna/Kantonalna uprava civilne zaštite upriličila je svečanu primopredaju deminiranog terena lokalnim organima vlasti na zadatku "Spreča-Grabovac", općina Gračanica. Ukupno je deminirana površina od 6.625,51 metara kvadratnih, a poslove deminiranja je izvodio Federalni/Kantonalni tim civilne zaštite za deminiranje i uklanjanje NUS-a. Deminirana površina nalazi se u neposrednoj blizini magistralnog puta Tuzla - Doboj, pored koje se nalazi seoski put kojeg koriste mještani za kretanje prema svojim imanjima.
Prema dostupnim podacima, na ovoj lokaciji nisu zabilježeni minski incidenti, ali su postojale jasne indicije miniranosti terena.
Otvaranje deminerskih radova obavljeno je 24.03.2010. godine. Manuelnom metodom tehničkog izviđanja je tretirana površina od 2.330 metara kvadratnih, dok je sa preostalog dijela rizične površine skinuta vegetacija. Tokom izvođenja radova pronađene su naznake miniranosti terena (potezne žice) i upaljač protupješadijske mine PROM-1, u neposrednoj blizini granice radilišta. Izvođenje radova je trajalo 21 radni dan. Cjelokupni proces deminiranja praćen je od strane inspektora Federalne uprave civilne zaštite, keo i inspektora RU BH MAC-a iz Tuzle.
Ceremonija primopredaje deminirane povrsine obavljena je u prisustvu organa lokalne vlasti, Regionalnog ureda BH MACA, Opcinske sluzbe Civilne zastite Gracanica, Federalne i Kantonalne uprave Civilne zastite

DEMINERI ORUŽANIH SNAGA BiH IZVRŠILI PRIMOPREDAJU DEMINIRANOG ZEMLJIŠTA U OPĆINI GRADAČAC

Gradačac, 14.04.2010. godine
U prisustvu predstavnika deminerskih snaga Oružanih snaga BiH, BH MAK-a i Općine Gradačac izvršena je tehnička kontrola i svečana primopredaja deminiranog zemljišta, čiji su radovoi završeni 9. aprila ove godine. Tako su, stanovnici povratničkih mjesnih zajednica Tramošnica Gornja i Sibovac na upotrebu dobili deminirano poljorivredno zemljište površine 94.940 m2.
Radove na području Visova, koji su počeli 1. septembra prošle godine, su izvodili članovi II deminerske čete deminerskog bataljona OS BiH. Nakon tehničkog izviđanja i manuelnog rada na terenu, u deminiranom području su proneđene 33 mine i pet komada NUS-a koji su uništeni na licu mjesta.
"Zahvalio bih se deminerima što su nam na početku ove godine poklonili još jednu deminiranu površinu kako bi mještani ovog kraja mogli nesmetano privesti kulturi svoje parcele. Posebno me raduje da su radovi protekli bez problema i povrijeđenih lica. Demineri Oružanih snaga nastavljaju radove i posebno me raduje što će uskoro biti deminirano područje smetljišta kako bi smo mogli planirati daljnje radove na tom lokalitetu", kazao je općinski načelnik Fadil Imširović.
Ovo je prvi projekat deminiranja koji je završen u 2010. godini, a u toku su radovi na lokalitetu Vukuša u površini od 34.414 m2. U toku su priprme za deminiranje porstora oko gradskog smetljišta u Gradačcu. Do sada je na području općine Gradačac ukupno deminirano 2.700.985 m2 zemljišta.

(Radio Gradačac)

VLADA TK USVOJILA INFORMACIJU O RADU KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE U 2009. GODINI I PROGRAM RADA KANTONALNE UPRAVE CIVILNE ZAŠTITE U 2010.

Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila Izvještaj o radu Kantonalne uprave civilne zaštite u 2009. godini. Provođene su redovne i po potrebi dodatne aktivnosti koje su najdirektnije vezane za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara. Zbog požara su u toku 2009. godine evakuirane tri porodice u Kladnju i Tuzli. Nasreću, najveći broj požara bili su požari manjeg intenziteta, bez većih prosljedica.
Kantonalna uprava civilne zaštite je, kao i ranije, imala jednu od vodećih uloga u svim akcijama koje su vođene na nivou Tuzlanskog kantona, a odnosile su se na segment zaštite i spašavanja od neeksplodiranih ubojitih sredstava.U oblasti deminiranja u Tuzlanskom kantonu u prošloj godini su ostvareni najbolji rezultati nakon rata. U okviru svojih nadležnosti ova Kantonalna uprava je pratila i poduzimala određene aktivnosti i kada su u pitanju zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla, sanacija terena, zaštita okoliša.

Kada je u pitanju zaštita okoliša u prošloj godini u Tuzlanskom kantonu aktivirana su 82 klizišta od čega 48 novih i 34 stara klizišta. Sanirano je 14 klizišta i to na području općina Kalesija, Kladanj, Doboj Istok, Gradačac i Sapna.

Civilna zaštita je u značajnoj mjeri bila uključena i u saniranje posljedica poplava koje su pogodile i Tuzlanski kanton, a praćene su i sve značajnije promjene koje su se događale kada je u pitanju zagađenje vode i vazduha te sniježne padavine. U saniranju šteta od poplava značajan doprinos dat je Odlukom Vlade Kantona da se dio namjenskih sredstava usmjeri prema pogođenim općinama.

U cilju daljeg poboljšanja rada struktura civilne zaštite i drugih subjekata zaštite i spašavanja u ovoj oblasti je neophodno nastaviti poduzimati konkretne aktivnosti koje se odnose na provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju na kantonalnom i općinskom nivou vlasti. Također je neophdono donijeti kantonalni Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu u Tuzlanskom kantonu, Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Kantona, a od općinskih službi i organa se očekuje da poduzmu sve neohodne preventivne mjere kako bi se spriječio nastanaka odnosno ublažio efekat prirodnih i drugih nesreća.

Vlada Tuzlanskog kantona danas je usvojila i Program rada Kantonalne uprave civilne zaštite za 2010. godinu. Između ostalog, planirano je da se poduzmu sve aktivnosti kako bi nadležne općinske službe i inspekcijski organi onemogućili izgradnju građevinskih i infrastrukturnih objekata u vodoplavnim područjima kao i na područjima koja su u zoni klizišta. Bit će inicirane i aktivnosti na opremanju službi zaštite i spašavanja u pravnim subjektima i jedinicama civilne zaštite opće i specijalizovane namjene. Kantonalna uprava će u skladu ss zaključcima Vlade Tuzlanskog kantona nastaviti obavljati i poslove generalnog koordinatora u projektu deminiranja korita i obala rijeke Spreče od Lukavca do Doboja te realizovati sve zadatke koji proizilaze iz zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH.

4. april/travanj - Međunarodni dan borbe protiv mina

Prema odluci Organizacije ujedinjenih nacija, 4. april/travanj se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv mina. Problem postojanja mina u svijetu trenutno pogađa 68 zemalja, među kojima jedno od vodećih mjesta zauzima Bosna i Hercegovina. Pored masovnog strdanja i ranjavanja civilnog stanovništva, problem postojanja zaostalih mina direktno utiče i na ekonomski razvoj zemlje koja je bila zahvaćena ratom.
Prema zvaničnim podacima, u cijelom svijetu je položeno preko 110 miliona kopnenih mina. Od 1975. godine, širom svijeta od eksplozija mina osakaćeno je ili ubijeno preko milion ljudi. Statistički podaci govore da je polaganje mina 25 do 100 puta brže nego uklanjanje istih.
Sve negativne posljedice, prozrokovane proizvodnjom i upotrebom pješadijskih mina, ozbiljnije su shvaćene tek 90-ih godina, kada su svjetske humanitarne organizacije digle svoj glas u borbi protiv ovog zla svjetskih razmjera. U to su se doba mine naveliko proizvodile, i posjedovale su ih sve vojske na svijetu. Tada je shvaćeno kako bi nastavak proizvodnje i širenja trgovine doveo do katastrofe sa nesagledivim posljedicama.
1997. godine Konvenciju o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje, uvoza i izvoza protupješadijskih mina te o njihovom uništavanju potpisali su predstavnici mnogih zemalja. Konvencija je poznata pod nazivom Otavski sporazum. Međutim, mnogi izražavaju svoju rezerviranost kada je u pitanju potpuno provođenje odredbi ove Konvencije. Naime, opće je poznato da Rusija i Mijanmar (bivša Burma) kao i neke nedržavne skupine još uvijek koriste ove mine.
Bosna i Hercegovina je minama najkontaminiranija zemlja u Evropi. Procjenjuje se da je oko oko 1.555 kvadratnih kilometra (3,04 % državne teritorije) prekriveno minama i da je preko 900.000 ljudi ugroženo minama ili NUS-om.
Deminiranje kontaminiranih površina odvija se veoma usporenim tempom i u direktnoj je ovisnosti od raspoloživih finansijskih sredstva izdvojenih za ove namjene. Slabljenje interesa stranih donatora za problem mina u BiH obavezuje domaće organe vlasti u značajnije uključivanje u obezbjeđivanje finansijskih sredstava za deminiranje.
Od 1996. godine do 2009. godine u BiH je od mina stradalo 1.697 osoba, od kojih 496 smrtno. U prošloj godini zabilježeno je ukupno 28 žrtava minskih incidenata, u kojima je devet osoba smrtno stradalo, dok je 19 povrijeđeno.Ove godine, od januara do marta, desila su se dva minska incidenta na području Doboja i Maglaja, prilikom kojih je jedna osoba poginula, a dvije povrijeđene. Na području Tuzlanskog kantona od kraja rata se dogodilo preko 200 nesreća u kojima je smrtno stradalo 110, a teže i lakše je ozlijeđeno 126 osoba.
Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv mina u BiH je od posebnog značaja, jer se očekuje skretanje veće pažnje na problem mina i NUS-a i neophodnosti traženja urgentnih rješenja za njegovo konačno rješavanje. U obilježavanje ovoga Dana uključene su organizacije kao što su Međunarodni crveni križ, Centar za uklanjanje mina u BiH, UNICEF, UNDP, UNICEF, EUFOR, ITF, Ministarstvo civilnih poslova u BiH i dr.

VLADA TK USVOJILA INFORMACIJU O STANJU ZAŠTITE OD POŽARA I VATROGASTVA NA PODRUČJU TK

Vlada Tuzlanskog kantona na svojoj 121. redovnoj sjednici, održanoj 25.03.2010. godine, usvojila je Informaciju o stanju zaštite od požara i vatrogastva na području Tuzlanskog kantona, a koju je pripremila Kantonalna uprava civilne zaštite. U Informaciji je konstatovano da raspoložive snage za gašenje požara u Tuzlanskom kantonu mogu efikasno djelovati u slučajevima požara manjeg do srednjeg intenziteta. U slučaju istovremenog izbijanja većih požara u više općina, postojeće snage su nedovoljne, osim u općini Tuzla, i to zbog nedovoljnog broja vozila za gašenje požara i druge vatrogasne opreme te nedovoljnog broja profesionalnih vatrogasaca. U općinama Doboj Istok, Sapna i Teočak ne postoji ustrojen nikakav organizovani oblik zaštite od požara odnosno gašenja požara. Ni u jednoj općini nije donesen općinski Plan zaštite od požara koji je usklađen sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu. Jedinice civilne zaštite specijalizovane namjene za protivpožarnu zaštitu nisu formirane u općinama Banovići, Čelić, Srebrenik, Teočak i Tuzla. Interventne vatrogasne jedinice nisu formirane ni u najvećem broju pravnih subjekata, a posebno u privrednim društvima, gdje zbog proizvodne djelatnosti postoji veća potencijalna opasnost od izbijanja požara. S obzirom na to da su Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu u FBiH, koji je stupio na snagu sredinom prošle godine, stvoreni zakonski preduslovi za kvalitetnije rješavanje ove problematike Vlada je danas zadužila Kantonalnu upravu civilne zaštite da na osnovu ovog Zakona i Informacije pripremi prijedlog Programa provođenja Zakona na području Tuzlanskog kantona.

VLADA TK USVOJILA IZVJEŠTAJ O RADU KŠCZ I IZVJEŠTAJ O PRIKUPLJANJU, RASPODJELI I KORIŠTENJU SREDSTAVA POSEBNE NAKNADE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA U 2009. GODINI

Vlada Tuzlanskog kantona je na svojoj 120. redovnoj sjednici, održanoj 19.03.2010. godine, usvojila Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite za 2009. godinu i Izvještaj o prikupljanju, raspodjeli i korištenju sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u 2009. godini.

Kantonalni štab civilne zaštite (KŠCZ) održao je u prošloj godini šest redovnih i jednu svečanu sjednicu na kojima su razmatrana brojna pitanja. Između ostalog razmatran je novi Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Tuzlanskom kantonu, prijedlog Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Tuzlanskog kantona do 2012. godine, informacije o brucelozi, deminiranju, saniranju šteta od klizišta i slijeganja terena, pripremljenost za zimsko održavanje puteva.... KŠCZ u izvještajnom periodu donosio je zaključke, a naredbe nisu donošene jer nije bilo proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na nivou kantona.

Sredstva posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća su namjenska i mogu se koristiti za pripremanje, opremanje i obuku KŠCZ, službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite koje organizuje kanton, provođenje mjera zaštite i spašavanja po naređenju KŠCZ, opremanje i osposobljavanje privrednih društava i pravnih lica u dijelu kada postavljeni zadaci tim društvima nadilaze njihove materijalne mogućnosti, zatim za saniranje dijela šteta nastalih prirodnom ili drugom nesrećom i istraživačke i razvojne projekte od značaja za organizovanje i provođenje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.
Po ovom osnovu u Tuzlanskom kantonu je za potrebe zaštite i spašavanja u prošloj godini prikupljeno 909.819,99 KM, a u periodu 2004-2009. godina ukupno 3.763.296,73 KM.
Ovim sredstvima raspolaže KUCZ odnosno KŠCZ. U periodu 2004-2009. godina ukupno je utrošeno 1.547.330,37 KM.
U prošloj godini za pomoć općinama za saniranje šteta od poplava i klizišta i preventivno saniranje vodotoka izdvojeno je 910.000 KM. Neutrošenih 2.220.823,25 KM preneseno je u 2010. godinu i nalaze se na posebnom transakcijskom računu u okviru jedinstvenog računa trezora u Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona. Plan utroška ovih sredstava u 2010. godini utvrdit će KUCZ uz prethodno pribavljeno mišljenje KŠCZ.

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE KUCZ

Kantonalna uprava civilne zaštite je, u povodu usvajanja Informacije o rezultatima deminiranja na području Tuzlanskog kantona u 2009. godini, Informacije o sufinansiranom deminiranju na području TK u 2009. godini i Informacije o rezultatima kantonalnog tima civilne zaštite na uklanjanju NUS-a i deminiranju terena na području TK u 2009. godini (XI faza), organizirala veoma posjećenu konferenciju za medije. Prisutnim novinarima su se obratili direktor KUCZ Mr. Zdenko Tadić, stručni savjetnik za deminiranje i NUS Benedin Pejić, te vođa B tima za deminiranje KUZC Rešid Dervišević.